YouVersion Logo
Search Icon

Márcos 14

14
Judíode ore angaránone ore chayo aja ñane ujetiga ore chisa Jesús
(Matéo 26:1-5; Lúcas 22:1-2; Juan 11:45-53)
1Mu dirode amíningo gare iji ore jnusinamánemétique dire uje i tu Páscua. Uje jecucha ore adébeque gu uje ore tagu arurégode iji uté uje que bisitique déji. Mu iji dirode udore sacerdóteode ore eduguéjnane, jé aja Moisés urusarane atatasórone ore chucuepísi dasocáringome Jesús ujetiga ore chisa ome daringaquérigo. Enga jé u ujetiga ore chujé ga ore chimánaja jnumi. 2Mu ore chojningame ñane:
–Ca yimáco yocáyipiedie aja guesi iji yocujnusinamánone udore dire jne. Chamáñaje a cachi yajujo ayorébui ore agutedie enga ore chajni yoquibai.–
Chequéraque chijna dosongaquéode ome Jesús uje chojne cucha otate ai unéri aja gatoi gai
(Matéo 26:6-13; Juan 12:1-8)
3Uje Jesús qué déji ore idai Betánia ga pusi jnani iguíjnai uje i tu Simón uje ore chĩ́care lépra isa casica aja uté to. Mu qué Jesús déji dayaripírique iji ore agapidéraque ejoi. Enga jé jogadi tu uje chequéraque sose yui ga chijna cucha pi ueradéjnarique uje ore ipesute iji cucarané uje i tu alabástro. Ga aceite irágupúsu oidi tuté pi, uje aceite ai unéri uté i tu nárdo. Enga aceite chedupise re iji dabi uté ajei. Jecute a ca chajire doréraque gotique. Mu jé u uje chequé uaté déji Jesús ejoi ga jé u uje chibéro pié uaté ga chojne Jesús gatoi gai. 4Mu Jesús ejominórone uñéngo uje ore déji uté to enga ájningaránguipíso ore ome chequé uaté. Enga ore chojninga:
–Gajnarenguipise uje chachia re uje chojne aceite uté aja Jesús gatoi. 5Cucha arei a jé upusurásu que ujetiga uaté tẽrárasa aceite uté que, enga dorási orérigui ga chisírasome ayoré jmatágode ore. Chamáñaje a jiérasi guejnáringui ga dérasi 300 denárionie.–
Enga jé u uje ore chopise detegue ome chequé uaté ome isocai.
6Mu Jesús chaquĩ́ra ore ome darai ga chósi tome ore:
–Jé dóji chequé uaté, enga ca apéso ujuredie ome isocade udore. Chamáñaje isocade u cucha ueradipíso ome dapesudode udore ome yu. 7Chamáñaje ayoré jmatágode a jé jogate uacajade jne iji deréjnane ga diga uacajéningo enga osṍcho udore ore jne gatuaque. Mu jé basa uyu ga a ca toque jne ujetiga amóño yu to gatuaque ome uacosongaquérigo. 8Mu jé tiógara chequé tuaté guẽrapáidi cucha udore ome yu, uje e chejna daguesi ome deranone udore. Enga e dimane aceite iji yibai ome yigachodi yui. Uje imoi tu yigachotique dirome ujetiga ore chijóchame yu iji. 9Jé ũrepise yu ome yuruode udojo quigode: ujetiga diga ore jno yujnomei údi ome erámi údode jnese ujetiga ore chimate erámi unirisórone aja ore úringáringo piquetacho, mu a jé jogadi tupo jne rĩ ujetiga ore chatata chequé uaté úringáraque ibijogue ome dacaniratiguéode udojo ome yu. Ga a ore jnusinamané uaté gatuaque to jne.–
Júdas tẽra uraque dacadisṍri ome umajosórone
(Matéo 26:14-16; Lúcas 22:3-6)
10Udojo quigade ga Jesús acadigode uñai uje i tu Júdas Iscariote jno enga tibágui sacerdóteode ore asutedie. Enga tibágui ore gu ujetiga catecãrámi ore ga pésabu dajnetique putoquei ome udore ore ujetiga teráma uraque dacadisṍri ome udore ore. 11Uje sacerdóteode ore chudute uté uruode ga ore nínapúsu raque ga ore chojninga: "A yisígo bajnéringui pláta ome ua jne ujetiga ẽra uacacadisṍri ome yoque." Jé jogadi tu uje Júdas uté chucuepísi dasocáringome ujetiga tẽra Jesús ome udore ore.
Jesús chacásõra dacadigode mu erueminóri tu uté uje chacásõra ore iji de jnumi
(Matéo 26:17-29; Lúcas 22:7-23; Juan 13:21-30; 1 Coríntios 11:23-26)
12Mu chise ore jnusinamánone dire bajai uje ore adébei u uje ore tagu arurégode iji, uje que bisitique déji. Enga ore chujépo áyasadie iji diri uté to rĩ uje i tu Páscua. Mu Jesús acadigode ore catecã́ri Jesús ga ore chósi tome:
–¿Déji rique bajegaitique jogatique ujetiga yico ga yipéco cuchade aja quigode iji ome cucha pibosode yui ujetiga yajo ome yocujnusinamáneméi dire Páscua uté a?–
13Jecute Jesús chiroque dacadique gáreode aja ore idai ga chósi tome ore:
–Boyo ga acayoi ore idáidatéi. Mu a eso jnanírique iji ta jne uje chijnoque yotíguiji ore oráraque cojna. Ga ajínaño uté aja quitique jne. 14Mu ujetiga diga uté chise daqui ga ajnárecho uágaja guiguíjnai uté gajnengónique. Enga ojnichome: "Yocacadisṍri potapísa ujetiga ango guiguíjna ajei jogatígome yoque ujetiga chacásorama dacadigode ore uyóguiji, iji dejai tudé ome Páscua yui." 15Mu diga ore chingo guiguíjnai ajé uñeque jne ome uaque uje a ajei querújna ga idájai jnumi. Mu a dimane cuchade iji jnese ome uacaquei. Mu ujetiga amácho uágaja uté ga a jé u ujetiga apéso yoquibosode ome dejai tudé yui.–
16Jecute Jesús acadigode udore ore jno ga ore chicáji ore idáidatéi tuté. Enga Jesús uruode ucode tocadepise ome ore ga jé u uje ore pésu dabosode iji uté ome Páscua yui.
17Mu uje e dejaque, enga jé u uje Jesús di dacadique amirone údi iji ore to. 18Mu uje qué ore déji datigabié ejode jnese uje qué ore taque ga jé u uje Jesús chojningame ore:
–Jé ũrepise yu ome yuruode udojo, uje a uacuñeque déji gajneri ujetiga uacuñeque tẽra yu ome yumajosórone.–
19Mu Jesús uruode udore chajuguipise ore agutedie. Jecute ore chopise dáyugu raque. Enga ore tṍraji dajñarenie ome Jesús ga ore chojningame jnese:
–¿Ga uyu jne a? ¿Ga uyu jne a?–
20Mu Jesús chajnai ore ga chósi tome ore:
–Jé uacuñai u iji udé uje gare uáguiji yirídai. Uje uté qué chacásõra yu múñi iji yagapídi udé. 21Cuchade jnese uje purusãracho ome Dupade utocaidi uyu iji Dupade uruode quigode a ore tocade ome yu jnese jne. Mu a yosõripísi jóroque yẽrasṍri uté gosi ome gajnetígo Dupade ujuyaquéo jne. A cucha ueradi urásu nanique ujetiga ca uté basíji datéraque ujetiga ca chimórase dajnetígo pujuyaquéo to jne.–
22Mu uje jé ore déji dáringáringo chagúo gai ga jé jogadi u uje Jesús chisa arurégode iji gaté iji dajmainie. Mu qué chacãre Dupade gai bajaque. Ga jé u uje chajuguína dacadigode ore iji ga chósi tome ore:
–De do jã. Acho udojo mu imoi tu yaoi dirome.–
23Iji quigade ga jé isocai tu ome ore jopidéraque uje chisaji gaté to. Ga chacãre Dupade gai bajaque. Ga chisi ome dacadigode ga ore chóji iji ore jopidé uaté jnese. 24Mu chojningame ore:
–Cucha otadi udé imoi tu yiyoi jne. Uje a yojne ome yiyoi jne ujetiga ayorébujnaringo ore cho dagutíyamáni iji yiyoi jne. Enga ujetiga yitoi enga yojne ome yiyoi ga jogadi tu jne ujetiga Dupade áyipie ichadie quene chuságaja dáringáringui ujñapetei. 25Jé ũrepise yu ome yuruode udojo: uje a qué yiyábu yójiapo úvadie otadi tudé to jne rĩ ga a jé yuságaja úva otate gatérique jne iji Dupade idai.–
Jesús chatata uje acadigode jõra Pédro a chotigase jne
(Matéo 26:30-35; Lúcas 22:31-34; Juan 13:36-38)
26Uje ore chejna daradéraque guesi iji Dupade iradedie ga jé u uje ore jno ga ore chicáji cucarani uje i tu Olívos. 27Uje ore déji cucarani uté enga Jesús chojningame dacadigode ore:
–Idógosipise ujetiga oyópise uacáyugu uágome yu iji dejai tudé jne enga cho ujetiga uacanguretigade udore ome yu bijna ome uaque jnese. Uje ore urusarane Dupade urúo déji gu uje quigode chósi te: "A yujérase áyasadie irodisṍri jne enga a jé u gajneri ujetiga uté gachidedie ore chisite rágaja erámi údode jnese." 28Mu ujetiga yĩrijíapo jne rĩ iji yúringárique toque enga yicai Galiléa jne, ga a bajaque yu aja uacaquei, ga a yirodipise uaquei jne.–
29Mu Pédro chajnai uruode ga chósi tome:
–A ore cho dáyugu raque jnese gajneri ome ua, enga ore anguretigai chicai jnumi gajneri, mu a ca yanguretigai chicai jnumi to jne go.–
30Mu Jesús chojningame Pédro:
–Jé ũrepise yuruode udojo ome ua. Uje dejai a jé u udé jne ujetiga cáma cochagájnarique po ga gare, mu a jé jogadi u jne ujetiga otigase báringai yacadique ga gadioque to jne iji ayorébuode ujade.–
31Mu Pédro qué chajo raja daruode udore ga chojningame Jesús:
–Jé ũrepise yu arĩ́e ome yuruode udojo, a yipatĩ́orarása ua mu que toque go ujetiga yotigase ua.–
Enga Pédro jorane ore chirate ga ore uru qui jé chojmára jnese.
Jesús chijócha Dupade ajei údi ome re iji dacatecãraitigárigo
(Matéo 26:36-46; Lúcas 22:39-46)
32Enga e ore jno enga ore chise pajmitique uje i tu Getsemaní. Mu Jesús chojningame dacadigode ore:
–Ayáyoi de. Qué yiji ome uacaquei ga yicatecãrámi Dupade iji siñeque jne.–
33Mu dejénamánone u Pédro, Jacóbo, Juan ore aja daquigade. Mu jĩrique áyuguhebátaque Jesús aja daqui uté yui. Enga jĩrique pisadodéringai dépoji ajei rĩ. 34Jé u uje chojningame dajorane udore ore:
–Yáyuguhebátigade udojo nápisa yu aja jnumi. Mu gajnui tupúsu ujetiga e chimate yu aja jnumi. Mu beyoi ga ácayoji de mu ãrijínaño uaquejode gajneri.–
35Jecute qué Jesús noñome dacadigode iji uté ga chicáji ore iquei. Mu jogadi u uje chajna jnumi aja daqui enga jé jogadi u uje chijócha Dupade ajei údi ome re. Ga chojninga:
–Ujetiga bajéraso enga jé ca yajnenguíraso pujuyaquédatéode udore gajneri iji yiquei.–
36Mu jé jno dacatecãraitigade údi ga chojninga:
–Yapa yajnengóri á, que cucha ibiratique cus ome ua gotique. Be ga aqueta yu iji yajnei pujuyaqueque gajneri uje gajnui tu cucha otate unerótique ome yu. Mu que yajéode u go ujetiga yi yáyipiedie quitígo. Mu jé be báyipiedie quitígo ome yu.–
37Enga jogadi jé u uje chajniápo dacadigode ore gai rĩ. Enga chise ore mu qué ore mo. Jecute Jesús chojningame Pédro:
–Simón á, ¿a qué amo a? ¿A ca toguipise ome ua ujetiga qué ãrijína bejode garósirique que a? 38Beyoi ga ayáyoji de mu ãrijínaño uaquejode ga acatecãchoi Dupade. Jé socaseti ca Satanás chijnime uacãrírique jne ome doitígo petingaquéo. Jé ũrepise yu uje yirajapise uje uacáyipiedie dimanepise ome cucha omone yui, mu jé basa uacáringai ayoré uté u uje que ujñapeque go ome udore yui.–
39Jecute jĩrique Jesús jnopo rĩ ga catecãrápoi Dupade rĩ mu uru quigode jé chopise uru bajáiso. 40Mu jĩrique chajniápo dacadigode ore gai rĩ. Mu chise ore mu qué ore mopo rĩ. Uje que ore tiógara damongone ga ore edodie chipocásu dabáyode uje moi ujuyápise ore gu. Mu udore ca ore chirajapise daru quitígo ome Jesús. 41Mu Jesús qué jnopo rĩ ujetiga qué catecã́ri Dupade gaté rĩ. Enga e gadioque uje catecã́ri Dupade. Mu e diapo iji dacadigode rĩ enga chojningame ore:
–Jé areque, amóño, ga oyo uacajñare. E yimáco cuchade aja jnumi gu, enga e deréjnai tu ujetiga Dupade utocaidi uyu yẽrasṍri chisi ome yu ome pisijnaringuéone ipesungórone ore gajneri ujetiga ore doi dasocáringome yu. 42Jĩrique ãrijíño ga yico. Chamáñaje yajmasṍri e di.–
Ore jno Jesús údi ome úringárique pujurúgai
(Matéo 26:47-56; Lúcas 22:47-53; Juan 18:2-11)
43Mu uje qué Jesús déji daruode udore gai mu jogadi jé u uje Júdas di dajosé údi iji ore. Júdas uté u uje Jesús acadigode ore jõra to uje gare ore iji yirídai. Enga Júdas uté josé ore ujuya dõrachade, queséode, jé aja pidode ore rĩ. Enga sacerdóteode ore eduguéjnane, jé aja Moisés urusarane atatasórone, judíode ore angaránone uñéngo ore utocaite Júdas ore jnese aja Jesús yui. 44Jecute Jesús gajmasṍri Júdas e chingo dáyipiedie aja dajosé ore jnese ujetiga jĩrique ore chiraja Jesús iji ore ujade. Ga chojningame ore:
–Amíningachó uyu aja tijode gajneri. Ujetiga yagu gosi uréraque jne ga yoquigaidi u uté. Ga jĩrique asayo uté gajneri ga agachopúsu gajneri, ga boyo uté údi jne.–
45Mu jĩrique ore di enga jé u uje Júdas sose Jesús yui ga chojningame:
–Yocacadisṍri á, yocacadisṍri á.–
Ga jé jogadi u uje tagu uré. 46Jecute jĩrique ore chisa Jesús uté ga ore jno údi.
47Mu Jesús acadigode uñeque chijna daquesérique to ga jĩrique chijnime daquesei ga jĩrique chaquesu sacerdóteode ore irótique uñai angoroné to. 48-49Enga jé u uje Jesús chojningame ayorébui ore:
–Yopise oriechoquíode iji uacajmainie uje uacajnáño queséode, jé aja pidode aja yu rĩ, uje uacasayo yu ujetiga ajucho yibai. ¿Jé gotique gu a uje jecucha ga yacate uáguiji Dupade iguíjna cuchábi diríca múñi, cucha marínga asayo yu ica ujetiga ajucho yibai ica? Mu uacapesudode udore ome yu gajneri imoi tu gu ujetiga ore urusarane Dupade urúo tocade.–
50Enga jé jogadi u uje Jesús acadigode chimo úringai pisaque ga ore noñome iji te ga ore chayo jnese.
Jnacare gatóderaque nónarása Jesús ore to mu chayome umajosórone ore
51Mu jnacare gatóderaque nóna Jesús aja dajei to uje chigui datarãpétigaja dajei. Mu Jesús oisórone uñéngo ore chimo ga ore chisarase. 52Mu jnacari chijna riji Jesús isangórone gari enga ore chijna iguidi uté, enga jnacari chayo ga choquíbi aja daqui.
Ore jno Jesús údi aja ore asutépisedie
(Matéo 26:57-68; Lúcas 22:54-55, 63-71; Juan 18:12-14, 19-24)
53Jecute ore jno Jesús údi aja sacerdóteode ore eduguéjna cuchábi charidi. Enga sacerdóteode eduguéjnane uñane, jé aja Moisés urusarane atatasórone, jé aja judíode ore angaránone uñéngo to rĩ ore chamáta ñane aja uté to. 54Mu Pédro jé qué nóna ore to mu idájapise iji ore. Enga chacája ore eduguéjna cuchábi charidi uté to, mu chácariji guesi iji ore iguíjnai atetai. Enga cháji soldádode ore gari to iji ore oritique pioque gai.
55Enga sacerdóteode eduguéjnane ore catecã́ri páyipiedie ipesungoremétigo ore ujetiga ore chise Jesús bárique cucha ome úringárique chuque. Mu que ore chise bárique. 56Enga jiépisi ore uje ore chatata dajnimingone darúo ome Jesús mu taguipise ore. Uje ore ojñane cha ñane yui gu iji uté adode. Jecute ca urénga pangarate ore go. 57Mu jé basa uñane ore chague to uje ore chaguhéta cucha bisidétigo Jesús gai to. 58Ga ore chojninga:
–Yudúco uté uruode diríca uje chojninga diríca: "Yi jne enga yĩro Dupade iguíjna cuchábi uté jne, jnanione uacora casica. Mu a yi jne enga yipésu aja gaté iji dire gadiótigo gajneri, mu gusu yu ome gajneri ujetiga yipésu. Enga a ca ayorérique cháta raja yu gotique jne ome uté ujetiga yipésu aja gaté."–
59Mu gojñangarane udore ojñane udore cha ñane yui to.
60Jecute sacerdóteode ore eduguéjna cuchábi chague iji ore ajei ga chojningame Jesús:
–¿Ga ca ãrarare babai to a ome udore ore uru quigode udore a? ¿Gotique gu a uje que ope quique ore aguhétajade udore dacacho babai?–
61Mu Jesús cho paráguiji udore ore uruode údi, uje ca chajnapísi udore uñeque uru quitique go. Jecute sacerdóteode ore eduguéjna cuchábi catecãrápoi rĩ ga chojningame to:
–¿Yoquijnoránguipísi Dupa jé ujnacari tu ua ya? ¿Uté utocaidi Crísto jé upúsu ua ya?–
62Mu jé jogadi u uje Jesús chajnai uté uruode enga chojninga:
–Ejẽ́, bojningai uté jé uyu. Enga diga a amóño Dupade utocaidi uyu jne ujetiga yiyáji Dupade pujnuéngaisṍri uté ãrachua. Mu a apáñañopóji yu jne rĩ ujetiga yṍraji gaté rĩ enga yijína gue abujárigui aja jnumi.–
63Jecute ore eduguéjnai uté doi daguidé ga chajningarase aja tijode uje imoi tu gu uje ájningaránguipíse ome Jesús uruode. Enga jé u uje catecã́ri dojodie dacasuté ore enga chojninga:
–Beyoi jne ga yiyágo uté imósoningo ore unerane jne ujetiga ore cho quique uté adode. 64Chamáñaje yudúco uté uru gajnarenguipísode gu uje chopise Dupade abipísiji re. A Dupade chejnárenguipísi jóroque uté uru quigode ome re que. ¿Jé yoco ringome uté a?–
Mu ore uru qui chojmára jnese enga ore chósi tome: "Cucha ueradi tu ujetiga chuque uté."
65Jecute jé jogadi u uje ore socárome. Ga ore uñane chutĩ́raja. Jé basa uñane ore chigaru borapei aja edodie ujetiga ca chimo dajiritique. Enga jé u uje ore chujé ga ore chojninga:
–Be ga arajape besṍri uté gosi.–
Mu jé u to ome soldádode ore uje ore chujé uté edodie to.
Pédro otigayaquéode u udojo ome Jesús uje chiese cáma chimo uté to
(Matéo 26:69-75; Lúcas 22:56-62; Juan 18:15-18, 25-29)
66Mu udore ore déji daguíjnai ajei gateminóri. Mu jé basa Pédro qué déji ore iguíjnai atetai iji jnumi. Mu jogadi jé u uje sacerdóteode iróguedie uñáraque di. 67Mu uaté chimo Pédro uje qué toria pioi iji ore atetai ga chósi tome:
–Yiraja ua ga bajõra nazarétgosi Jesús to ica.–
68Mu Pédro chotigasipise ga chojningame:
–Que yimo bojningai uté gosi to go. Que yirajápo bojningane udore quitique rĩ.–
Mu jé u uje Pédro chicáji guesi ga jĩrique chudute cochagájnarique agoyéraque. 69Mu gapua uaté chajirápo Pédro rĩ enga jé u uje chojningápome dejominóningo jnanío rĩ:
–Yirajapise uté ga jé jnani uté acadigode jé uña to diríca.–
70Mu Pédro chajo raja uje chotigase uaté uruode ome re. Mu cuchade ucode quigade mu uñéngo iji ore charidi uté, jé u ore uruode udore ome Pédro to, uje ore chojninga:
–A jé ũrepise ga uté acadigode jõra ua to diríca. Uje que piraguipise baru quigode gotique, uje boidode jé upúsu galiléagosode ore jmapié ome daru quigode.–
71Mu Pédro chisípise dabai ome daruode uje chiese jé ũrepise ome daruode udore. Enga jé u uje chojninga:
–Cachi que yimo uacojningai uté gotique jnani to arĩ́e.–
72Mu chise uruode udore ga jé u uje cochagájnarique e popo rĩ. Enga jogadi jé u uje Pédro quene jnusina Jesús uru casodé ome re uje chojningame diríca: "A cáma cochagájnarique po ga gare dirome, mu a otigase yu ga gadióguiji yui dirome." Uje jnusina udore ga chopise dáyugu re ga jé u uje popise.

Currently Selected:

Márcos 14: Ayore

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in